Osnovna škola Ivan Lacković Croata Kalinovac

Važnost matematike

Znamo li:

-         izračunati novu cijenu košulje ako je sniženje 20%, a stara cijena 150 kuna

-         koliko će nas koštati 30 dag šunke kojoj je cijena 90 kuna po kg

-         za koliko ćemo prijeći 340 km ako vozimo 80 km na sat

-         koliko trebamo kupiti tapeta za zid ako je prostorija veličine 3 m  x 4 m

-         koliko trebamo kupiti parketa ili pločica za pod ako su dimenzije poda 5m x 4m  

-         koliko boje moramo kupiti za bojanje zida kuhinje kad je pakirana po kilu

-         odgovoriti na 'Milijunašu' koliko 3 dana imaju minuta ili kako glasi Pitagorin poučak

-         odrediti tri četvrtine nekog materijala ili doliti dvije trećine vode u boju za tkaninu
...

Sve nabrojano i još mnogo toga spada u matematiku osnovne škole. Kasnije, u srednjoj školi,  na fakultetima,  a neki od vas i na svom poslu, upoznat ćete se i sa složenijim dijelovima matematike. Bez njih ne bi bilo današnjeg društva. Matematika se nalazi gotovo na svakom koraku oko nas. Tako na primjer:

-         položaj TV satelita određen je matematičkim formulama

-         tehnika komprimiranja slike za slanje elektroničkim putem počiva na matematici

-         kada u programu Paint povučemo zakrivljenu crtu onda računalo izvrši tu naredbu uz pomoć matematičkih jednadžbi

-         osiguravajuće društvo određuje premiju matematičkim modelom

-         matematika je u pozadini izbornih zakona

-         statistikom je gotovo sve prožeto, a ona je grana matematike

-         matematike ima i u vrhunskom sportu!

Je li matematika teška?

Svaki predmet kojeg ne učimo i ne vježbamo redovito (a gradivo se nagomilava) je težak.

         U matematici se mnoge cjeline nastavljaju na prethodne. Što bolje savladaš bilo koju od njih, manje ćeš poteškoća imati u sljedećima. Debljina udžbenika govori da je program jako opširan i da nemaš vremena učiti neko staro gradivo dok se u razredu obrađuje novo. Stoga budi uvijek u toku i kreni s «niskim startom»!

         Redovitim učenjem i vježbanjem postići ćeš kvalitetno trajno znanje i vještine. Ujedno ćeš lijepo razviti neke svoje sposobnosti, npr. brzinu, točnost, koncentraciju, preciznost, sposobnost procjene rezultata...

         Povremenim učenjem i vježbanjem postiže se privremeno znanje. Tada se naučeno brže zaboravlja i ne postiže se brzina, okretnost i dobro vladanje gradivom koje je potrebno u cjelinama koje slijede.

Kako «učiti» matematiku?

Ø     Da bi razumio pojmove, tvrdnje i postupke - pažljivo slušaj na satu, promatraj, razmišljaj i postavljaj pitanja

Ø     Da bi naučio osnovne pojmove, poučke i formule - pamti i uči napamet

Ø     Da bi ovladao postupcima - često vježbaj i ponavljaj

Ø     Da bi znao naučeno primijeniti u zadacima - prihvati zadatak, razmišljaj, budi točan i kontroliraj rezultat

Ø   Da bi riješio problemski zadatak - traži, provjeravaj, odbacuj neuspjele pokušaje, kombiniraj, ne odustaj, radi samostalno, ali i surađuj!

         Kao što tijelo vježbanjem postaje sve jače i sposobnije učiniti ono što prije nije moglo, tako i um vježbanjem postaje sve okretniji i spretniji u savladavanju onoga što prije nije mogao.

         Zanemarivanje tjelesne aktivnosti dovodi do tromosti tijela. Zanemarivanje umnih aktivnosti dovodi do tromosti uma. Tada nam sve postaje teško.

Najvažnije je pitanje: 

                        Što ti želiš?  

                    i 

                                          Kako ćeš to postići?